Europske zemlje u utorak su se ubrzano borile u istrazi neobjašnjivih curenja u dva ruska plinovoda Nord Stream koji prolaze ispod Baltičkog mora u blizini Švedske i Danske.
Mjerne postaje u Švedskoj zabilježile su snažne podvodne eksplozije u istom području mora kao i curenje plina koje se dogodilo u plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 u ponedjeljak, izvijestila je u utorak švedska televizija (SVT). Prema SVT-u, prva eksplozija zabilježena je u 2:03 ujutro po lokalnom vremenu (00:03 GMT) u ponedjeljak, a druga u 19:04 (17:04 GMT) u ponedjeljak navečer.
„Nema sumnje da su to bile eksplozije“, rekao je u utorak Bjorn Lund, predavač seizmologije na Švedskoj nacionalnoj seizmičkoj mreži (SNSN), a citirao ga je SVT. „Jasno se vidi kako se valovi odbijaju od dna prema površini.“ Jedna od eksplozija imala je magnitudu 2,3 stupnja Richterove ljestvice, slično osjetnom potresu, a registriralo ju je 30 mjernih postaja na jugu Švedske.
Danska vlada smatra curenje plinovoda Sjeverni tok "namjernim djelovanjem", izjavila je u utorak premijerka Mette Frederiksen. "Vlasti jasno procjenjuju da su to namjerne akcije. Nije bila nesreća", rekla je Frederiksen novinarima.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak je izjavila da su curenja plinovoda Sjeverni tok uzrokovana sabotažom te upozorila na "najsnažniji mogući odgovor" u slučaju napada na aktivnu europsku energetsku infrastrukturu. "Razgovarala sam s (danskom premijerkom Mette) Frederiksen o sabotaži Sjevernog toka", napisala je von der Leyen na Twitteru, dodajući da je sada najvažnije istražiti incidente kako bi se dobila potpuna jasnoća o "događajima i razlozima".
U Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima rekao: "Trenutno se ne može isključiti nijedna opcija."
Europski čelnici izjavili su u utorak kako vjeruju da su dvostruke eksplozije koje su oštetile plinovode izgrađene za transport ruskog prirodnog plina u Europu bile namjerne, a neki dužnosnici okrivili su Kremlj, sugerirajući da su eksplozije bile zamišljene kao prijetnja kontinentu.
Šteta nije imala neposredan utjecaj na europske opskrbe energijom. Rusija je ranije ovog mjeseca prekinula protok, a europske zemlje su se prije toga borile za stvaranje zaliha i osiguranje alternativnih izvora energije. No, ova epizoda vjerojatno će označiti konačni kraj projekata plinovoda Sjeverni tok, više od dva desetljeća dugog napora koji je produbio ovisnost Europe o ruskom prirodnom plinu - i za koji mnogi dužnosnici sada kažu da je bila teška strateška pogreška.
Vrijeme objave: 25. listopada 2022.
